BODLJIKAVA ŽICA!
Pod samim tim pojmom „bodljikava žica“ danas podrazumijevamo najbolji način da se ograde ljudi od ljudi, zemlje od susjeda, nacije…Najbolji način da se nekome kaže da je zarobljen, da je njegov život vaš ili da se izolira nekoga i da mu se kaže kako je nepoželjan.
Povijest bodljikave žice seže u vrijeme velikih selidbi američkih farmera s istočne obale na zapadnu, zbog potrebe da što učinkovitije zaštite te svoje posjede, ali i da mogu sačuvati svoju stoku.
Međutim, vrlo širokom uporabom, potražnja je porasla te se prvobitna namjena za uporabu obe žice promijenila, te je brzo postala ono, što njen tvorac nije htio. Njenom primjenom počele su razdvajanja indijanaca od bijelaca, a malo po malo žica je potpomogla uništavanju cijelih indijanskih kolonija.
U novijoj povijesti, bodljikava žica postaje oruđe koje se upotrebljava za zaštitu u rovovima, za vrijeme svih ratova, gdje su rovovi korišteni kao sredstvo za utvrđivanje položaja, a žica je tome uvelike potpomagala.
Jedno je činjenica, ta bodljikava žica za neke, one koji su napadali, značila noćnu moru, a za one koji su se branili služila je kao spas. Sve je ovisilo, s koje se strane nalazite.
Danas, kada spomenete taj pojam BODLJIKAVA ŽICA, svih nas zajedno asocira na ratne strahote, na otvorene prostore, ograđenih s tom bodljikavom žicom, bez ikakvog zida, samo žica koja svojim postavljanjem tvori taj prostor bez zidova, a nazivamo ih logorima.
Ukratko rečeno, povijest bodljikave žice se može opisati kao sredstvo za zaštitu svog posjeda, kao sredstvo za razdvajanje jedne vrste ljudi od drugih te kao sredstvo za nasilno ograđivanje jednog broja ljudi.
Usporedimo je s drugim ogradama, recimo s drvenim ogradama. Drvene ograde pregrađuju nekakav prostor u kući, između dviju ili više kuća. Kako bilo, takve ograde služe samo da razdvajaju posjede i prostore i nemaju neku bitnu ulogu u životima.
Bodljikava žica, naspram drvene ograde, u povijesti je dokazala da je njen zadatak da razdvaja, odnosno na duže vrijeme ili trajno da odvaja ljude jednih od drugih. A sve ovisi o tome, kako sam već napisao, s koje ste strane bodljikave žice.
Kako bilo, zaključimo, nekad su pregrade kao što je bodljikava žica bile vidljive i upozoravale, onoga tko ugrožava tuđi posjed, da mora stati. Danas se zaštite skrivaju, tako da danas nećete poginuti prilikom prelaza u neki zaštićeni prostor, ali sigurno je da ćete i biti primijećeni uporabom raznih skrivenih senzora, kamera i svih novih čuda u tehnici.
Što se bodljikave žice tiče i njene uporabe u današnje doba, Mađarska je nekoć bila silom odvojena, u doba hladnoga rata, bodljikavom žicom od ostatka kapitalističke Evrope. Danas, ta ista Mađarska, bodljikavom žicom se odvaja od onoga što ne želi, od izbjeglica. Prije je bila odvojena od Evrope, a danas ona silom odvaja južnu Evropu od sebe.
Zagreb, 21.02.2017.
